Categories

Regulacija krvnog pritiska fiziologija

R zubac je prvi pozitivan otklon koji slijedi. S zubac je drugi negativan otklon koji slijedi nakon Rzubca. Puer hipertenzija segment Izoelektrina linija od kraja S zubca do poetka T vala.

Odgovara periodu u kojem je depolarizacija komora zavrena, a repolarizacija jo nije www. T val Nastaje zbog razlike potencijala u toku irenja talasa repolarizacije komora. Traje oko 0,27 s sa amplitudom od 2 do 6mm 0,2- 0,6mV.

postupak liječenja hipertenzije mishanina zujanje u usima visok ili nizak pritisak

QT interval Traje od poetka Q zubca do kraja T vala. Predstavlja vrijeme od poetka depolarizacije komora do zavretka repolarizacije komora. Tokom napornog rada, u dobro treniranih sportista, taj se protok moe poveati puta. Protok krvi se povea sa svakom kontrakcijom. Kad kontrakcije prestanu, protok krvi ostaje jo nekoliko sekundi velik, a zatim, tokom nekoliko minuta, poprimi normalne vrijednosti. Pri kontrakciji, protok se smanji, zato to kontrahirani mii komprimira krvne ile, tako da se pri tetanikim kontrakcijama, protok gotovo u potpunosti zaustavi.

Veliko poveanje protoka kroz skeletne miie, koje nastane tokom njihove aktivnosti, posljedica je hemijskih zbivanja u miiima, to djeluje izravno na arteriole i izaziva vazodilataciju. Jedan od najvanijih hemijskih faktora je smanjenje koliine O2 u miinom tkivu. Tokom aktivnosti, mii vrlo brzo troi O2, pa se smanjuje njegova koncentracija u tkivnim tekuinama.

To izaziva lokalnu vazodilataciju arteriola, zato to zid arteriola ne moe odrati kontrakciju bez Regulacija krvnog pritiska fiziologija i zato to nestaica O2, izaziva oslobaanje vazodilatacijskih tvari npr.

  • Vazomotorikom se ostvaruju važne fiziološke funkcije: primjerena opskrba tkiva krvlju, regulacija krvnoga tlaka i volumena, premještanje krvi iz jednoga dijela tijela u drugi, regulacija tjelesne temperature.
  • REGULACIJA ARTERIJSKOG KRVNOG PRITISKA - PDF Free Download

Osim lokalnih mehanizama, skeletni miii su opskrbljeni simpatikim vazokonstrikcijskim nervnim vlaknima, a kod nekih ivotinja, simpatikim vazodilatacijskim vlaknima. Vazokonstrikcijska vlakna lue na svojim zavrecima noradrenalin.

Uz noradrenalin koji lue ova vlakna, sr nadbubrene lijezde, tokom napornog rada, lui velike koliine noradrenalina, a i adrenalina, koji ima blag, vazodilatacijski uinak - djeluje na adrenergike receptore u krvnim ilama miia.

U toku tekog miinog rada, cirkulatorni sistem se prilagoava, kako bi miiima dopremio veliku koliinu krvi. Promjene u cirkulatornom sistemu ukljuuju: a.

To je posljedica razliitih uinaka koji ukljuuju: 1. Koronarni protok krvi Srani mii opskrbljuju koronarne krvne ile. Protok krvi kroz kapilare koji opskrbljuju srani mii, mijenja se tokom sranog ciklusa. U toku sistole, protok krvi kroz kapilare se smanjuje na vrlo nisku razinu, jer muskulatura ventrikula jako stie krvne ile u zidu sranog miia.

Tokom dijastole je obratno regulacija krvnog pritiska fiziologija krv nesmetano prolazi kroz kapilare. Protok krvi kroz koronarni sistem, uglavnom se regulira lokalnom vazodilatacijom arteriola, ovisno o potrebama srane muskulature za O2 i hranljivim materijama.

Arterijska hipertenzija

Temelji se na oslobaanju vazodilatacijskih tvari i nedostatku O2, pri jaem radu muskulature, to dovodi do vazodilatacije arteriola i porasta protoka. Koronarne ile su opskrbljene i nervima VNS-a.

Podraivanje autonomnih nerava za srce, moe na protok krvi kroz koronarne ile utjecati izravno i posredno. Izravni uinci su posljedica djelovanja, na koronarne krvne ile, prijenosnih tvari iz nerava, tj.

Posredni uinci su posljedica poveane i smanjene srane aktivnosti, zbog ega nastaju sekundarne promjene protoka krvi kroz koronarne krvne ile. Posredni uinci su mnogo vaniji u normalnoj kontroli protoka. Koronarni sistem ventrikula nije obilno opskrbljen parasimpatikim nervnim vlaknima.

kratkorocna i dugorocna regulacija krvnog pritiska fiziologija Archives - Zdravlje

Ipak, acetilholin osloboen parasimpatikom stimulacijom, izravno iri koronarne krvne ile. Mnogo je nedostatak vježbe hipertenzije simpatika stimulacija, pri emu adrenalin i noradrenalin mogu djelovati vazokonstrikcijski ili vazodilatacijski, ovisno da li u zidu krvnih ila postoje vazikonstrikcijski--receptor ili vazodilatacijski--receptor.

U koronarnim krvnim ilama su prisutne obje vrste receptora. Metaboliki faktori, posebno potrebe miokarda za O2, su glavni faktori koji nadziru protok krvi kroz srani mii. Kad god izravna stimulacija nervima promijeni koronarni protok u krivom smijeru, metaboliki uinci ga ve za nekoliko sekundi vrate na normalnu vijednost.

Vene i njihova funkcija Pored toga to vraaju krv u srce prema srcuvene imaju i druge uloge: regulacija krvnog pritiska fiziologija. Sva krv putem vena odlazi u desni atrij, a pritisak koji vlada u desnom atriju je centralni venski pritisak i on iznosi 0mmHg, pri emu u razliitim stanjima moe doi do poveanja ili smanjenja tog pritiska. Velike vene koje ulaze u grudnu upljinu su djelomino komprimirane vene vrata komprimira atmosferski pritisak, vene ruke su komprimirane pri prelasku preko i rebra, vene abdomena komprimiraju okolni organi.

Ako doe regulacija krvnog pritiska fiziologija porasta pritiska u desnom atriju javit e se tenja krvi da se vraa natrag u vene. Kod malog poveanja pritiska u desnom atriju nee doi do povratnog toka krvi sve dok se ne nadvlada ovaj pritisak u komprimiranim venama vrlo rijetko u normalnim situacijama.

Uticaj hidrostatskog pritiska na pritisak u venama Svako tijelo ispunjeno vodom na povrini ima pritisak jednak atmosferskom 0mmHg.

Za svaki 13,6mm prema dubini tekuine, taj pritisak se poveava za za 1mmHg, Ovo poveanje pritiska koje se javlja sa poveanjem dubine je posljedica teine same tenosti i naziva se hidrostatski tlak. Budui da je i krv tenost, uticaj regulacija krvnog pritiska fiziologija pritiska se ispoljava i u organizmu.

Što je krvni tlak? - PLIVAzdravlje

Tako je na nivou srca pritisak 0mmHg, regulacija krvnog pritiska fiziologija podruju stopala 90mmHg, aka 35mmHg, a u podruju glave 10mmHg. Hidrostatski pritisak utie i na vrijednost arterijskog pritiska i to regulacija krvnog pritiska fiziologija. Kada ovjek mirno stoji, usljed poveanog hidrostatskog pritiska u podruju nogu dolazi poveanja pritiska u venama, a zatim izlaska tekuine iz krvi u okolna tkiva i pojave otoka edema. Da se to ne bi desilo, pri svakom pokretu nogu okolni miii komprimiraju vene i krv se potiskuje prema srcu.

Vene takoe posjeduju zaliske koji onemoguavaju vraanje krvi prema natrag. Pored vena, znaajni rezervoar krvi su jetra, slezena, potkoni venski kompleksi, vene abdomena, srce i plua. Graa mikrocirkulacije i kapilarnog sistema.

kratkorocna i dugorocna regulacija krvnog pritiska fiziologija

Protok krvi kroz kapilare Mikrocirkulacija predstavlja glavni dio cirkulatomog sustava jer se na tom nivou vri razmjena plinova i hranjivih materija izmeu krvi i tkivne tekuine. Ovoj funkciji su kapilari kao glavni dio cirkulacije prilagoeni svojom graom. Kapilari su jednostavne krvne ile iji je žučni mjehur i hipertenzija graen iz jednog sloja endotelnih stanica i bazalne membrane.

Krv iz arterije ulazi u arteriole a zatim preko metaarteriola ulazi u kapilamo podruje gdje razlikujemo dvije vrste kapilara.

Krvni pritisak - Wikipedia

To su: glavni kapilari i pravi kapilari. Na ulazu u kapilare nalazi se cirkulatomi glatki mii prekapilarni sfinkter. Metaarteriole i prekapilarni sfinkteri jako reagiraju na promjene u tkivima koje mogu uzrokovati njihovu vazokonstrikciju, odnosno vazodilataciju. Na taj nain prekapilami sfinkteri i metaarteriole reguliraju protok krvi kroz kapilare. Krv protie kroz kapilare na mahove, to jest samo kada su relaksirani prekapilami sfinkteri i metaarteriole, to se naziva vazomocija. Izmjena materija kroz kapilarnu membranu.

Starlingove sile Kapilare su svojom graom prilagoene razmjeni materija. Kapilama membrana je veoma propustljiva zbog sljedeeg: 1. Izmeu endotelnih stanica postoje intracelularne pore koje omoguavaju da voda i u njoj otopljene tvari prolaze hipertenzije, edem noge membranu, 2. U endotelnim stanicama postoje brojne pinocitne vezikule koje se na www. Kroz kapilamu membranu se vri proces difuzije pri emu lipidne supstance prolaze kroz same endotelne stanice, dok voda i u njoj otopljene tvari prolaze kroz intracelulame pore.

Iako je membrana dosta propusna, ona je i selektivna, a nosilac selektivnosti je prije svega velicina pora. Na razmjenu materija na kapilarnoj regulacija krvnog pritiska fiziologija djeluju cetiri sile, to su: 1. Kapilarni pritisak - to je sila koja djeluje prema vani, tj.

Regulacija Vrijednosti Arterijskog Krvnog Pritiska

Na arterijskom kraju kapilara, kapilarni pritisak je 30mmHg, a na venskom regulacija krvnog pritiska fiziologija, dok je srednji kapilami pritisak 17,3mmHg, 2. Koloido-osmotski onkotski pritisak plazme je sila koja djeluje unutar tj.

Normalno iznosi 28mmHg.

Nosilac koloido-osmotskog pritiska plazme su proteini. U jednoj litri dugova što su hipertenzija ima oko 73g proteina, a od toga 45g albumina, zatim 25g globulina i 3g regulacija krvnog pritiska fiziologija 3. Pritisak infersticijske tekuine. Ako je negativan, djeluje kao sila prema vani, znai potiskuje tekuinu, a ako je pozitivan djeluje prema unutra.

asane od hipertenzije liječenje hipertenzije 2. stupanj

On je normalno negativan. Tu negativnost uzrokuju limfne lijezde koje crpe tekuinu iz intersticija. On iznosi prosjecno 3mmHg. Koloido-osmotski pritisak intersticijske tekuine. Buduci da se kroz kapilamu membranu filtrira i mala koliina proteina u intersticij, ti proteini stvaraju koloido-osmotski pritisak.

On je sila prema vani mehanizam hipertenzije bolesti iznosi 8mmHg. Na arterijskom dijelu kapilare vrsi se filtracija tekuine iz krvi, dok se na venskom kraju vri reapsorpcija tekuine natrag u krv.

Graen je od dvije vrste vrstih struktura: kolagenih vlakana i proteoglikanskih niti.

  • Stajanje rezultira povišenim hidrostatskim pritiskom u krvnim sudovima donjih udova.
  • Hipertenzija – Kardiologija

Tekuina u intersticiju nastaje filtracijom iz kapilara i sadri iste sastojke kao i plazma s tim to je znatno nia koncentracija proteina. Regulacija krvnog pritiska fiziologija je tekuina zarobljena u siunim prostorima izmeu proteoglikanskih niti, i nalazi se u gel stanju.

Zbog obilja proteoglikanskih niti tekuina vrlo malo tee kroz tkivni gel, umjesto toga ona difundira kroz tkivo. Iako je to mala koliina tekuine, ona je vana jer se putem limfe u cirkulaciju vracaju proteini.

Limfa iz donjih dijelova tijela ide putem ductus regulacija krvnog pritiska fiziologija, koji se ulijeva u vensku www. Jugularis intemae.

Takoer, limfa iz lijeve polovine glave i vrata, i lijeve rukeide putem ductus thoracicusa. U ductus limphaticus dexter ide regulacija krvnog pritiska fiziologija iz desne polovine glave i vrata, desne ruke i regulacija krvnog pritiska fiziologija hernithoraxa. Limfne kapilare su svojom graom prilagoene vraanju proteina u cirkulaciju. Njihov zid grade endotelne stanice koje se jednim dijelom preklapaju forrnirajui valvule.

Ove endotelne stanice su za okolinu privrene pomou sidrenih niti. Ove valvule omoguavaju da tenost ue iz intersticija u kapilar, ali ne moe izai iz visoki krvni tlak lijekovi. Budui da limfa nastaje iz intersticijske tekuine i njihov sastav je gotovo identian.

Pored toga to se putem limfe u cirkulaciju vraaju proteini, limfa i druge uloge: 1. Putem limfe se apsorbiraju hranjive tvari iz digestivnog tarkta i to prije svega lipidi 2.

Putem limfe se iz organizma uklanjaju bakterije i drugi tetni faktori koji se limfom donose do limfnih vorova, gdje se unitavaju. Pritisak intersticijske tekuine direktno proporcionalan 2.

Rad limfne pumpe. Kod limfnih ila imamo tri vrste limfnih pumpi: kapilarnu, vanjsku kompresija okolnog tkiva na limfne ileunutranju postojanje zalistaka u limfnim ilama. Glavne funkcije limfnog sistema su: 1. Odravanje volumena intersticijske tekuine. Lokalni krvni protok Jedno od glavnih svojstava cirkulacije je sposobnost svakog tkiva da regulira vlastiti protok u cilju zadovoljavanja vlastitih potreba: 1.

Regulacija lokalnog krvnog protoka Lokalni protok se u tkivu regulira kao odreena najmanja koliina krvi koja je dovoljna za zadovoljavanje vlastitih potreba. Razliita tkiva imaju razliitu veliinu lokalnog protoka, a to zavisi od metabolikih aktivnosti u tim tkivima.

  1. vazomotorika | Hrvatska enciklopedija
  2. Sveobuhvatan regulaciju krvnog pritiska. Kratkoročni regulacija pritiska
  3. Digitalni tlakomjer Konvencionalni tlakomjer Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stijenke krvnih žila arterija u svakom dijelu tijela.
  4. Što je normalan krvni tlak?
  5. Krvni tlak – Wikipedija
  6. Refleks regulaciju cirkulacije krvi.
  7. Video: regulacija Reflex.
  8. Sveobuhvatan regulaciju krvnog pritiska.

Kontrola lokalnog protoka www. Ako se u nekom tkivu poveca metabolizam, dolazi do poveane potrosnje kisika i smanjenja njegove koncentracije to za posljedicu ima relaksaciju prekapilarnih sfinktera i arteriola, a to dovodi do poveanja lokalnog protoka.

Ovo poveanje, odnosno smanjenje lokalnog protoka i njegovu zavisnost od nivoa metabolizma i koncentracije kisika objanjavaju dvije teorije: 1. Vazodilatacijska teorija. U toku poveanja metabolikih aktivnosti dolazi do poveanja potronje 02 u tkivima, to dovodi do oslobaanja vazodilatacijskih tvari iz tkiva adenozin, H, K, C Oni dovode do vazodilatacije arteriola i prekapilarnih sfinktera, a samim time i do poveanja lokalnog protoka.

Teorija potrebe za kisikom.

žene i hipertenzija njemačko društvo za hipertenziju stranice

Kisik je neophodan za odravanje kontrakcije prekapilarnih sfinktera. Ako uslijed regulacija krvnog pritiska fiziologija doe do pada koncentracije kisika, javit e se relaksacija prekapilarnih sfinktera i poveat e se lokalni protok Na vrijednost lokalnog protoka utie i promjena arterijskog pritiska. Ako se povea arterijski pritisak, to e u prvi mah dovesti do poveanja lokalnog protoka, ali e se njegova veliina brzo vratiti na normalnu, iako pritisak hipertenzija s hladnim dalje ostaje visok.

Ovo se naziva autoregulacija lokalnog protoka, a nju objarijavaju dvije teorije: 1. Metabolika teorija. Sa poveanjem pritiska, poveava se protok kroz tkiva, a samim tim i koncentracija kisika. To dovodi do vazokonstrikcije arteriola i prekapilarnih sfingtera i protok se smanjuje 2. Miogena teorija.

Porastom pritiska poveava se koncentracija kisika koji pojaava snagu kontrakcije prekapilarnih sfinktera i protok se smanjuje.