Izbornik s hipertenzijom i tipom 2 dijabetesa

Preporučeni narodni lijekovi za hipertenziju i dijabetes

Živjeti s dijabetesom Administrator Ona se, nažalost, javlja tek s pojavom komplikacija Sve bitno o dijabetesu u odraslih Mr. Ante Ljubičić, internist - dijabetolog i endokrinolog Opći osvrt Šećerna bolest jedna je od najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti suvremenog zapadnog svijeta. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko Ovako zastrašujući pandemijski rast objašnjava se starenjem izbornik s hipertenzijom i tipom 2 dijabetesa, nezdravim načinom života, pretilošću, nedovoljnim kretanjem, te nizom drugih čimbenika o kojima će biti riječi kasnije.

Bolest je po svojoj naravi kroničnog tijeka uz gotovo redovitu pojavu kroničnih komplikacija na svim organskim sustavima, koje dovode do značajno većeg pobola i smrtnosti u odnosu na zdravu populaciju, osobito ako bolest nije na vrijeme otkrivena i ako se ne liječi na odgovarajući način.

Osnovna misao vodilja pri pisanju ovoga teksta bila je na što jednostavniji način približiti sve bitne informacije o šećernoj bolesti i dati detaljan prikaz osnovnih principa liječenja, osobito dijabetičke dijete, s naglaskom na praktične aspekte - od izračuna dnevnih kalorijskih potreba do konkretnih smjernica za sastavljanje jelovnika.

Ključni razlozi, kao i motivacija za taj još jedan, vjerojatno utopijski pokušaj, proizašli su iz spoznaje da se mnogi bolesnici, možda čak i većina, unatoč inzistiranju na općim principima kao preduvjetu liječenja, uopće ne pridržavaju istih kao da ih nikada nisu ni čuli.

Ili, ako ih se uopće pridržavaju, da je to u nedovoljnoj mjeri. Ne ulazeći u njihove razloge koji su složeni i od slučaja do slučaja različiti, oni postaju svjesni svojih propusta i spremni na suradnju i promjenu ponašanja tek kada se pojave komplikacije, kad osjete prve ozbiljnije tegobe. Nažalost, tada je već prekasno: dragocjeno vrijeme je nepovratno izgubljeno, a mogućnosti liječenja bitno manje ili nikakve. Osnovno o šećernoj bolesti Kao što je već navedeno to je kronična, doživotna bolest, koja je i naziv dobila po svom glavnom obilježju — povišenoj razini šećera u krvi i njegovoj pojavi u mokraći.

O čemu se radi? Da bi ona došla tamo gdje treba, dakle u svaku stanicu našega tijela, potreban je inzulin. Inzulin je hormon kojega luče beta stanice gušterače. Ovaj hormon omogućuje ulazak glukoze u stanice tkiva i njeno korištenje. Dakle, dijabetes je bolest beta stanice gušterače i nedostatka, ili manjka inzulina.

Slično se događa i kada inzulina ima ali  je njegovo djelovanje oslabljeno ili blokirano promjenama na staničnim membranama. Ovdje inzulina ima, ponekada i u suvišku, ali on ne djeluje, ne pomaže. To je stanje koje nazivamo inzulinskom rezistencijom, ili otpornošću na inzulin.

BIOMEDICINSKA ISTRAŽIVANJA

Zbog ovih osnovnih poremećaja, uz spomenuti porast glukoze u krvi i njenog gubitka putem mokraće, a ubrzo dolazi i do niza drugih patoloških procesa koji dovode do simptoma bolesti, ponekada do akutnih komplikacija i s vremenom, gotovo redovito, do niza kroničnih komplikacija, koje su sastavni dio kliničke slike dijabetesa. Uzroci Unatoč velikom napretku znanosti još nije posve rasvijetljeno što dovodi do nastanka bolesti.

Za tip 1 dijabetesa zna se da je u pitanju autoimunosni upalni proces koji pogađa beta stanice gušterače, što može biti potaknuto virusnim infekcijama koksakije, rubela i nekim faktorima iz hrane, npr.

Kod tipa 2 bolesti više je čimbenika koji se povezuju s njenim nastankom, među kojima su u prvom redu genski uvjetovana sklonost, zatim nezdrav način života s preobilnom prehranom i premalom tjelesnom aktivnošću što dovodi do pretilosti.

Sekundarni dijabetes je uzrokovan drugim bolestima i poremećajima upale ili tumori gušterače, toksično djelovanje alkohola, prekomjerno lučenje nekih hormona - hormona rasta, kortizola, terapija kortikosteroidima i nizom drugih lijekovakoji dovode do manjka inzulina, ili do inzulinske rezistencije, odnosno smanjenja inzulinskog djelovanja na stanice organizma. Klinička slika Pojačana i neutaživa žeđ, učestalo i obilato mokrenje, suhoća usta, umor, mršavljenje, svrbež kože i sluznica — tipični su simptomi koji bi trebali pobuditi sumnju na dijabetes.

Međutim, nije rijetkost da se i u osoba bez ikakovih simptoma nađe povišena razina šećera u krvi.

Tipovi bolesti Sam pojam šećerne bolesti u najširem smislu, s povišenom razinom šećera u krvi kao osnovnim obilježjem, obuhvaća u sebi niz posve različitih poremećaja. Četiri su osnovna tipa bolesti: o inzulinu ovisna bolest — tip 1 o inzulinu neovisna izbornik s hipertenzijom i tipom 2 dijabetesa - tip 2 sekundarni dijabetes - kao posljedica drugih bolesti pankreatitisa, hormonskih poremećaja, oštećenja lijekovima, naslijeđenih genskih poremećaja itd.

Sve za dijabetes

Za dva glavna i najčešća tipa bolesti - tip 1 i tip 2, koji se po mnogočemu razlikuju, moglo bi se reći da se u biti radi o dvije posve različite bolesti. Kod tipa 1 dijabetesa radi se o autoimunosnoj upali beta stanica gušterače, koja dovodi do njihova brzog oštećenja i prestanka lučenja inzulina. Ovaj oblik bolesti je znatno rjeđi, obuhvaća oko 10 posto svih slučajeva, uglavnom mlađe osobe, i od početka zahtijeva liječenje inzulinom. Razvoj bolesti najčešće ide brzo, unutar mjesec dana, najčešće nakon nekog stresnog zbivanja ili infekta.

Prije ere inzulina bolesnici s ovim tipom bolesti nisu imali nikakve izglede. Danas uz suvremeno liječenje inzulinom oni su uvjetno zdravi ljudi.

Izbornik za dijabetes melitus tipa 2 i hipertenziju

Kod tipa 2 dijabetesa koji je najučestaliji - preko 90 posto svih oboljelih, uglavnom odraslih osoba, najčešće iznad četrdesete godine života, zbog niza razloga, dijelom već spomenutih, događa se postupna degeneracija beta stanica uz posljedično i postupno slabljenje sekrecije inzulina.

Paralelno sa smanjenjem lučenja inzulina, u manjoj ili većoj mjeri, smanjuje se i njegova učinkovitosti, odnosno dolazi do nastanka inzulinske rezistencije, što rezultira porastom šećera u krvi i nemogućnošću njegova korištenja. U posljednje vrijem zapaža se sve veći broj mladih osoba s tipom 2 dijabetesa. Kod tipa 2 izbornik s hipertenzijom i tipom 2 dijabetesa naglašenija je nasljednost nego kod tipa 1. Tip 2 dijabetesa se razvija polagano i podmuklo, godinama bez ikakvih upozoravajućih simptoma, dok u isto vrijeme teče proces nastanka kroničnih oštećenja na očima, bubrezima, živčanom i krvožilnom sustavu, tzv.

Nerijetko tek komplikacije, ponekad one najteže, npr. U trenutku dijagnoze oko 30 posto oboljelih već ima neku od kroničnih komplikacija.

Hipotenzija u dijabetesu

Uz povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, debljinu, pušenje, tjelesnu neaktivnost i stres, šećerna bolest jedan je od važnijih činilaca rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti sa srčanoim infarktom i moždanim udarom kao glavnim uzrocima smrtnosti suvremenog čovjeka. Poprilično se podudara s realnošću procjena kako polovica oboljelih ne zna za svoju bolest, polovica onih koji znaju ne liječi se nikako, a polovica od onih koji se liječe, ne liječi se dobro.

Te činjenice objašnjavaju zašto osobe s dijabetesom imaju dva puta češće bolesti srca i krvnih žila od ostalih, tri puta češće amputacije udova, četiri puta češći moždani udar, pet puta češće zatajivanje bubrega i dva do tri puta veću smrtnost, te zašto je dijabetes glavni uzrok sljepoće.

Dijagnoza Dijagnoza šećerne bolesti postavlja se na temelju tipičnih simptoma i znakova, te povišenih vrijednosti glukoze šećera u izbornik s hipertenzijom i tipom 2 dijabetesa i mokraći.

Prisutnost simptoma i nalaz glukoze u krvi preko Isto značenje imaju i vrijednosti glukoze u krvi natašte preko 7. U odsutnosti simptoma i kada su vrijednosti glukoze granične, potrebno je ponoviti pretrage sljedećih dana, ili učiniti test opterećenja glukozom.

Vrijednosti glukoze u krvi min. Pri dijagnostičkom postupku važno je tražiti podatke o postojanju bolesti u najbližih srodnika, o preboljeloj upali gušterače, velikoj novorođenčadi u žena, o endokrinološkim bolestima, o koronarnoj bolesti srca, kao i već spominjanim čimbenicima aterosklerotskog rizika - debljini, hipertenziji, pušenju i dr.

U tu svrhu poduzimaju se sustavne preventivne kontrole šećera u krvi u populaciji, odnosno probir ili screening. Dok probir za tip 1 dijabetesa nema velikog smisla, jer je njegov nastanak relativno brz, najčešće unutar 1 mjesec dana, u svrhu pravovremene dijagnoze tipa 2 bolesti, koja ima dug i podmukao tijek, struka preporuča početi sa sustavnom kontrolom šećera u krvi za sve osobe starije od 45 godina, osobito za one s viškom kilograma.

Osobama s većim rizikom za nastanak bolesti, ove kontrole treba početi ranije i provoditi ih češće. To su oni s većim indeksom tjelesne mase, žene s podacima o gestacijskom dijabetesu i porođajem čeda veće tjelesne težine, s porodičnom anamnezom opterećenom dijabetesom, s policističnim ovarijalnim sindromom, hipertenzijom, ranije utvrđenim metaboličkim sindromom ili oštećenom tolerancijom glukoze itd.

Može li se spriječiti? Iz razmatranja o uzrocima jasno je da se na većinu čimbenika kao što su nasljedni, barem za sada, ne može utjecati. Ono što je moguće odnosi se na uklanjanje nepovoljnih čimbenika iz okoliša i na usklađivanje životnog stila s onim modelom koji se općenito drži zdravim, što se ponajprije odnosi na prehranu i tjelesnu aktivnost. Ako se ima na umu da su debljina i tjelesna neaktivnost glavni čimbenici koji izbornik s hipertenzijom i tipom 2 dijabetesa prema dijabetesu, prije svega tipu 2 bolesti, onda bi i sve one mjere koje bi išle nasuprot njima bile najbolja prevencija.

Biomedicinska istraživanja - časopis Medicinskog fakulteta Foča

Razmišlja se i medikamentnoj prevenciji, ali to je još uvijek u fazi ispitivanja. Dijabetičke komplikacije S obzirom na svoju učestalost i gotovo redovitu pojavu dijabetičke komplikacije, osobito one kronične, predstavljaju sastavni dio kliničke slike bolesti i zadatak je liječnika upozoriti na njih već pri prvom kontaktu s bolesnikom.

1. Sve za dijabetes - Hipoglikemija
2. Akupresure hipertenzije
3. Preporučeni narodni lijekovi za hipertenziju i dijabetes - Vrste February
4. Zapravo,  ovdje nije riječ o komplikaciji bolesti nego o komplikaciji liječenja, jer većinom nastaje zbog neusklađenosti terapije doze lijekaunešene hrane i tjelesne aktivnosti.

Razlikujemo akutne i kronične dijabetičke analozi listi lijekova za hipertenziju.